Repúblika Demokrátika Timor-Leste
PCIC
Departamentu no Unidade

Kooperasaun Internasionál

Pontu fokál nasionál PSIK nian ba INTERPOL, ASEANAPOL no parseiru bilaterál estratéjiku Timor-Leste nian. Koordena pedidu kooperasaun polísia, ezekusaun ba mandadu internasionál, no partisipasaun iha investigasaun transnasionál.

Departamentu Kooperasaun Internasionál nu'udar pontu fokál nasionál PSIK ba organizasaun xave kooperasaun polísia no parseiru bilateral estratéjiku Timor-Leste nian. Iha kontestu globalizasaun krime grave no organizadu ne'ebé aumenta ba beibeik, abilidade atu atua liu fronteira nasionál mak kondisaun esensiál ba efikásia investigasaun kriminál, no departamentu ida-ne'e konstitui pontu entrada no saída ba kooperasaun polísia internasionál hotu-hotu ho PSIK. Koordena pedidu sira ba kooperasaun polísia nian, ezekusaun mandadu internasionál, no partisipasaun iha investigasaun transnasionál sira ne'ebé envolve suspeitu, patrimóniu, ka evidénsia sira ne'ebé lokaliza iha territóriu Timor nia li'ur.

Departamentu ne'e reprezenta Timor-Leste iha enkontru internasionál xefe polísia sira-nian, promove asinatura memorandu entendimentu nian ho omólogu estranjeiru sira, no garante koordenasaun ho autoridade judisiál nasionál sira iha kazu sira ne'ebé presiza asisténsia jurídika mútua. Sira nia asaun krusiál ba luta efetivu hasoru krime organizadu iha eskala rejionál no globál.

INTERPOL no ASEANAPOL

Departamentu ne'e garante operasaun kontínua hosi kanál nasionál INTERPOL nian, hodi garante asesu ne'ebé la interompe - oras 24 loron ida, loron 7 semana ida - ba rede globál hodi fahe informasaun kriminál ne'ebé liga forsa polísia sira hosi nasaun membru 196. Liuhusi kanál ida-ne'e, fahe no simu alerta internasionál, avizu mean ba kapturasaun fujitivu, pedidu ba lokalizasaun suspeitu sira nian, mandadu kapturasaun provizóriu ba objetivu estradisaun nian, no informasaun kriminál sira ne'ebé relevante ba investigasaun sira ne'ebé la'o hela. Departamentu ne'e mós hanesan pontu kontaktu nasionál ba ASEANAPOL, organizasaun kooperasaun polísia hosi nasaun sudeste aziátiku sira, hodi reforsa integrasaun rejionál Timor-Leste nian iha ámbitu prosesu adezaun ba ASEAN.

Polísia Judisiária Portugál nian

Parseria ho Polícia Judiciária Portugeza iha abut fundamentál iha istória PSIK nian. PJ (Polícia Judiciária) mak, iha ámbitu Protokolu Kooperasaun bilaterál ne'ebé asina iha tinan 2008, fó asisténsia téknika ba kriasaun hosi instituisaun ida-ne'e, fó formasaun ba investigadór dahuluk sira no espesialista forense sira iha Eskola Polísia Judisiária iha Lisboa, no fó modelu organizasionál no metodolojia investigasaun ne'ebé orienta nafatin PSIK nia asaun sira to'o ohin loron. Parseria istóriku ida-ne'e sei ativu nafatin, ho PJ (Polísia Judisiária) Portugál nian nu'udar parseiru privilejiadu iha formasaun ne'ebé la'o hela, fahe prátika di'ak liu, no kooperasaun iha investigasaun sira ne'ebé envolve suspeitu ka patrimóniu iha territóriu portugés ka iha nasaun sira CPLP (Komunidade País sira Lian Portugés nian). Relasaun ne'e hein katak sei formaliza liuhosi Memorandu Entendimentu ida iha ámbitu Planu Estratéjiku 2020-2030 nian.

Polísia Federál Austrália nian (AFP)

Kooperasaun ho Polísia Federál Austrália nu'udar prioridade ida iha estratéjia internasionál PSIK nian, ne'ebé reflete importánsia estratéjiku Austrália nian nu'udar parseiru seguransa ba Timor-Leste. AFP rekoñese ona esperiénsia hodi kombate krime organizadu transnasionál, tráfiku umanu, tráfiku droga, no krime finanseiru iha rejiaun Pasífiku no Sudeste Aziátiku - área sira ne'ebé fó ameasa direta ba seguransa Timor-Leste nian. Planu Estratéjiku 2020-2030 estabelese hanesan meta ida asinatura akordu parseria formál ida ho AFP, hodi kria enkuadramentu estruturadu ba kolaborasaun operasionál, fahe informasaun, no formasaun konjunta.

Kepolisian Republik Indonesia (POLRI)

Kooperasaun ho Polísia Nasionál Indonézia determina hosi prosimidade jeográfika no fronteira terestre ne'ebé fahe entre nasaun rua ne'e, fatór sira ne'ebé halo koordenasaun polísia bilaterál sai nesesidade operasionál permanente ida. Tráfiku droga, tráfiku umanu, kontrabandu, no krime organizadu ho ramifikasaun entre teritóriu rua ne'e presiza resposta ida ne'ebé koordenadu bazeia ba kanál komunikasaun ne'ebé ágil no konfiável. Departamentu ne'e mantein relasaun serbisu ho POLRI, no Planu Estratéjiku 2020-2030 prevee formalizasaun kooperasaun ne'e liuhosi Memorandu Entendimentu no eventuál nomeasaun ofisiál ligasaun ida ba INTERPOL iha Singapura, hodi fasilita koordenasaun rejionál.

Parseiru seluk no perspetiva

Aleinde parseria bilaterál sira ne'ebé temi ona, departamentu ne'e promove ho ativu partisipasaun PSIK nian iha fórum internasionál sira kona-ba investigasaun kriminál no siénsia forense, notavelmente liuhosi prezensa Diretór Nasionál nian iha enkontru Xefe Polísia sira CPLP nian no iha enkontru rejionál sira ASEANAPOL nian. Iha planu ona mós kona-ba parseria sira ho Polísia Judisiária Cabo Verde nian, Servisu Nasionál Investigasaun Kriminál Mosambike nian (SERNIC), no Polísia Judisiária Makau nian, hodi hametin lasu koperasaun nian iha mundu luzófonu nia laran no konsolida Timor-Leste nia prezensa iha rede internasionál kombate krime nian.